U Srbiji 72 odsto stanovnika dobro razmisli o trošenju svakog dinara, pokazalo je istraživanja o štednim navikama građana. Istraživanje koje je za Erste grupu uradila austrijska istraživačka agencija IMAS internacional pokazuje i da 55 odsto građana Srbije radije kupuje u diskontima.
Kriza je od građana Srbije stvorila prave umetnike koji od dinara umeju da naprave dva, od jednog ručka - tri, dok je štednju i snalažljivost izdigla na novi nivo. Međutim, kako se snalazi običan čovek, tako se snalaze i oni koji na njemu zarađuju. Pa se često dešava da do juče besplatna usluga, danas košta, da je jedan bankarski šalter i deset puta skuplji od drugog; da u dve susedne trgovine ista roba ima značajno drugačiju cenu; da održavanje nekih kreditnih kartica može da vam pojede godišnju platu, a da svega nekoliko kilovata preko uobičajene potrošnje, može da usija mesečni račun za struju.
Samo besparica može da smanji promet, a ne ono šta kaže Svetska zdravstvena organizacija, poručuju proizvođači i trgovci mesa na pijaci "Bajloni", pošto je Međunarodna agencija za istraživanje o raku svrstala mesne prerađevine u prvu grupu kancerogenih proizvoda. Mušterije su godinama unazad prema svojim novčanicima smanjile pazare, ali zato na slavskim trpezama neće manjkati ovala pršute i pečenice.
Meso samo po sebi nije opasno, ali može biti opasno ono što se nađe u mesu, odnosno aditivi i konzervansi, izjavio je danas redovni profesor Medicinskog fakulteta higijenolog Goran Belojević.
Meso je neophodna namirnica koja se mora jesti zbog belančevina i gvožđa, ali kada se meso peče na roštilju, onda to više nije meso, nego su to produkti sagorevanja uglja, rekao je Belojević, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a.
Srbija bi uz bolje uspostavljanje kontrole i monitoringa u celom lancu proizvodnje mleka, mogla da za pet godina dostigne evropsku vrednost nivoa aflatoksina od 0,05 mikrograma po kilogramu i da ona bude stalna, slažu se stručnjaci.
U našoj zemlji je nedavno povećana granica za nivo aflatoksina M1 u mleku na 0,25 mikrograma po kilogramu, a eksperti ističu da nema čarobnog štapića koji bi nas doveo do standarda EU, već se na tome mora raditi godinama.
1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene. |
2. PRAVO NA SIGURNOST |
3. PRAVO NA INFORMISANOST |
4. PRAVO NA IZBOR |
5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene. |
6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE |
7. PRAVO NA OBRAZOVANJE |
8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja. |