DOK se poplaćaju svi fiksni troškovi, prosečnoj porodici u Srbiji ostane manje od 25.000 dinara za hranu i preživljavanje. Jedan zaposleni, jedan penzioner i dete mesečno su lane uspevali da stave na gomilu 56.000 dinara, pokazuje zvanična statistika. Iako deluje da porodični novac najviše svakodnevno odlazi na ishranu, dve trećine zajedničke zarade "pojedu" računi.
U ovogodišnjoj akciji "Najbolje iz Srbije" predstavnici potrošača, stručne javnosti i poslovnih partnera izabrali su pobednike u 25 kategorija, u robnim i korporativnim brendovima. Nagrade su dobitnicima uručene večeras na manifestaciji u Jugoslovenskom dramskom pozorištu.
Gledajući tabelu koliko smo plaćeni, nameće se zaključak da se čoveku u Srbiji ne isplati da radi. Gotovo da nema profesije koja u našoj zemlji nije manje plaćena nego u regionu.
Štrudla sa smokvama srpskog proizvođača povučena je sa tržišta EU jer sadrži nedozvoljen nivo ohratoksina A - toksične materije koja je, u velikim dozama, potencijalno kancerogena.
Kako je danas Tanjugu rekao Slobodan Vladić, zadužen za bezbednost hrane pri Ministarstvu za poljoprivredu, pre desetak dana u ministarstvo je stiglo obaveštenje da štrudla sa smokvama sadrži nedozvoljen nivo te toksične plesni, a pre par dana, dodao je, stiglo je novo obaveštejne - da je cela količina proizvoda povučena sa tržišta.
Njihovi računi za struju, gas i daljinsko grejanje mogu da budu manji, ali taj „luksuz“ ima tek petina najsiromašnijih građana koji na to imaju pravo. Status energetski zaštićenog kupca u Srbiji bi moglo da ima bar 400.000 domaćinstava, a samo 82.250 porodica te povlastice i koristi.
U Srbiju tajnim kanalima ulazi seme genetski modifikovane sojine sačme, pa su hektari zasejani GMO sojom.
Miladin Ševarlić, profesor Poljoprivrednog fakulteta, za “Blic“ takođe otkriva da se genetski modifikovana soja, iako je to zakonom zabranjeno, i dalje uzgaja na njivama u Mačvi i Vojvodini. Dokaz je, kaže on, što inspektori svake godine nalaze hektare i hektare zasejane ovom kulturom.
Reklamiraju svoje proizvode kao - zdravu hranu, ali većina ovih namirnica je „zdrava“ samo na papiru. Na policama „bio-špajzeva“ sve je više idustrijskih proizvoda, prepunih aditiva, konzervanasa, emulgatora... U Srbije se termin „zdrava hrana“ odomaćio, ali je najčešće zloupotrebljen, a potrošače najviše brine to što su ovakve radnje veoma često van vidokruga inspekcija.
Poštovani,
Obraćam Vam se kao nezadovoljan potrošač koji vrlo često kupuje u Merkatoru u želji da Vam ukažem na veoma nepoštenu poslovnu praksu Merkatora u Srbiji.
Uvećani decembarski računi za struju i gas posledica su nepoštovanja procedura, ljudskog faktora, kao i povećane potrošnje. Broj prigovora potrošača na januarske račune višestruko je smanjen, a kontrola će biti nastavljena i u narednom periodu, rečeno je danas na predstavljanju izveštaja Radne grupe za utvrđivanje uzroka uvećanih računa za električnu energiju i gas.
|
1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene. |
2. PRAVO NA SIGURNOST |
3. PRAVO NA INFORMISANOST |
4. PRAVO NA IZBOR |
|
5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene. |
6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE |
7. PRAVO NA OBRAZOVANJE |
8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja. |