Nedovoljno znanje potrošača, moderni trendovi za svim onim što nosi predznak „zdrav život“, brojne reklamne kampanje koje propagiraju dijete, vegetarijansku ishranu, koja obezbeđuje zdrav i dug život, sve veći broj obolelih na specijalnom režimu ishrane, samo su neki od razloga ekspanzije pomenutih tipova radnji. S druge strane, nedovoljno znanje onih koji takve radnje otvaraju, uslovili su, kažu u Centru potrošača Srbije CEPS-u, da u prodavnicama „zdrave hrane“ najmanje ima upravo takvih proizvoda.
- Poslednjih godina otvoreno je mnogo prodavnica „zdrave hrane“, ipak, u većini njih znatan deo njihovog asortimana čine proizvodi koji se nikako ne bi mogli podvesti pod proizvode koji pomažu da se poboljša zdravlje - kaže Vera Vida, predsednik CEPS. - Na svakom proizvodu obavezna je deklaracija, a na njima obično piše da je to keks „za dijabetičare“ ili da „sadrži voćni šećer“, što izaziva asocijacije da se radi o hrani koja je prirodna.
Poljoprivredna inspekcija Srbije u svom radu, kako kažu, ne pravi razliku između objekata u kome se prometuju namirnice biljnog porekla, bez obzira na pojedinačna isticanja naziva tih radnji, kao što su termini „zdravo“.
- Iako do sada nismo dobijali pritužbe građana o prodajnim mestima „zdrave hrane“, najčešće nepravilnosti sa kojima se inspekcija susreće u redovnim kontrolama su nepropisno deklarisanje robe i nedozvoljena prodaja u rinfuzu za one proizvode kod kojih to nije dozvoljeno - objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije. - Najmanje problema bilo je sa isteklim rokovima trajanja.
Jedan broj prometnika se odlučuje da u nazivu radnji koristii termine -“bio-špajz“, „zdrava hrana“ i slično, ali po zakonu, ove prodavnice se ne razlikuju od ostalih prometnih objekata, kažu u Ministarstvu poljoprivrede. Isti propisi važe za sve prometnike, pa i za one koji favorizuju određenu grupu prehrambenih proizvoda u svome objektu.
U Pokretu za zaštitu potrošača upozoravaju da se u ovakvim radnjama sve više prodaju namirnice koje ne spadaju u kategoriju „zdrave hrane“.
- Za takvu situaciju zaslužan je pojednostavljen postupak pri otvaranju radnje, jer vlasnici očito nisu ograničeni samo na prodaju organske hrane, već rafove mogu napuniti i drugom robom - kaže Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača. - Kada potrošač otvori vrata nekog špajza, na rafovima može da uoči i namirnice tretirane štetnim aditivima ili bilo kakvim hemijskim dodacima. Time se kupci obmanjuju i njihovo poverenje izigrava.
ODAKLE STIŽE HRANA
PREMA ranijim podacima, u Srbiji postoji nešto više od 200 objekata, koji se u većem obimu bave prometom hrane „u rinfuzu“. Zemlje iz kojih stiže najviše proizvoda u prodavnice „zdrave hrane“ su Japan, Švajcarska, Poljska, Nemačka, Kina, Rusija... Uvoze se pečurke i proizvodi od pečuraka, začini i čajevi, šećer, skrob i njihovi proizvodi, kakao, čokolade, voće i povrće i proizvodi od njih, voćni sokovi, osvežavajuća bezalkoholna pića...
Izvor: Novosti.rs