Čak i kada bi Srbija zvanično otvorila granice za genetski modifikovanu hranu, potrošači ne bi znali da li jedu ovakve namirnice, jer proizvođači GM hrane godinama koriste "rupe" u zakonu kojima izbegavaju obeležavanje. Naime, međunarodni zakoni o GMO propisuju da proizvodi koji sadrže manje od jedan odsto GMO nisu obavezni da to navedu na deklaraciji!
Dolazak “Epla” u Srbiju o čemu se toliko spekulisalo neće biti moguć dok neki od domaćih mobilnih operatera ne sklope ugovor o uvozu s ovom kompanijom. Kako saznaje “Blic”, najveći problem je što “Epl”, između ostalog, traži da se u ugovor uvrsti obaveza da će operateri godišnje prodati bar 50.000 njihovih pametnih telefona.
Povećanje kamate zbog finansijske krize, te naplata kredita po nižem kursu, a otplata po višem, i provizije koje bankari nazivaju i pratećim najčešći su osnovi zbog kojih građani mogu da tuže banke.
Advokati tvrde da je najčešći razlog za tužbu povećanje kamate u skladu s promenom poslovne politike banke, bilo da je u pitanju kredit, dozvoljeni minus ili kartica. Sa ovakvom praksom banke su počele 2008. Osnovne kamate libor i euribor su pale, ali pojedine banke nisu smanjivale kamatu, neke su je čak povećavale i do dva procenta.
U Beogradu, ispred TC "Ušće", 13.11.2010, Centar potrošaca Srbije održao je akciju potpisivanja peticije "Ne za GMO", koju je pokrenuo Ekološki pokret Novog Sada.
Cilj akcije bio je da se ne dozvoli izmena zakona o zabrani uzgajanja i prometa genetski izmenjenog semena u komercijalne svrhe, čija izmena se priprema od strane pojedinih interesnih grupa.
Srbija će morati da dozvoli promet genetski modifikovane hrane ako želi prijem u Svetsku trgovinsku organizaciju. To je Evropska komisija u svom izveštaju poručila Srbiji, a potvrdio je i ministar trgovine Rasim Ljajić. On je rekao i da zabrana proizvodnje GMO u našoj zemlji i dalje ostaje na snazi, što znači da ćemo je uvoziti iz inostranstva.
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) svake godine 16. oktobra obečežava Svetski dan hrane, ujedno i dan kada je ova organizacija i osnovana 1945.godine. Kampanja Svetski dan hrane 16.oktobar- Oktobar mesec pravilne ishrane realizuje se na teritoriji Republike Srbije od 2001. godine, uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije, a mnogobrojne predškolske ustanove, škole, deca predškolskog i školskog uzrasta i njihovi roditelji, vaspitači, nastavnici, profesori, zdravstveni radnici i saradnici dali su veliki doprinos uspehu dosadašnjih kampanja.
Bela čokolada, koju deca naprosto obožavaju, zapravo je mešavina masnoća i hemijskih aroma. Nutricionisti upozoravaju da ovaj proizvod potpuno neopravdano nosi ime “čokolada”, jer ne sadrži glavni sastojak prave čokolade, kakao.
Kako tvrde specijalisti za ishranu, proizvođači bele čokolade umesto kakao maslaca koriste druge biljne masti, pa bela čokolada ne može da posluži ni kao najlošija zamena za čokoladu.
Svaka peta deklaracija na tržištu nepotpuna ili neispravna, a najviše propusta na mlečnim proizvodima, bezalkoholnim pićima i proizvodima za kupce sa posebnim načinom ishrane.
Preparati koji leče srce, proizvodi koji utiču na probavu ili jačanje imuniteta, skidanje kilograma prodaju se na našem tržištu bez ikakve kontrole, dok su u Evropskoj uniji trgovina ovom robom i način njenog reklamiranja najstrože kontrolisani. Prvo nezavisno istraživanje o ispravnosti deklaracija na proizvodima koji se prodaju u Srbiji potvrdilo je da je kod nas i dalje veliki problem to što se deklarisanjem niko ozbiljno ne bavi, pa na uzorku od oko 2.500 proizvoda čak petina nije bila usklađena ni sa domaćim ni sa evropskim propisima.
Narodna banka Srbije (NBS) uputila je danas apel bankama da kamate koje budu nudili na deviznu štednju uoči predstojećeg Svetskog dana štednje, ne budu veće od onih koje nude tokom cele godine kako se ne bi narušila stabilnost finasijskog sistema.
Srbija godišnje gubi od milijardu i po do tri milijarde evra kroz nelegalno sivo tržište. Osim štete koju država ima zbog neplaćanja carina i poreza, siva ekonomija povećava i nelegalnu zaposlenost. Iako kontrola zdravstvene ispravnosti proizvoda koji se prodaju u toj zoni ne postoji, kupci joj se okreću zbog upola nižih cena.
|
1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene. |
2. PRAVO NA SIGURNOST |
3. PRAVO NA INFORMISANOST |
4. PRAVO NA IZBOR |
|
5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene. |
6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE |
7. PRAVO NA OBRAZOVANJE |
8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja. |