Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Problem "Dajners" je mogao da bude IZBEGNUT, a evo šta da rade KORISNICI

17. maj 2017. 12:32:58 Pročitano 2369 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

„Zbog tehničkih problema nismo u mogućnosti da primamo vaše dajners kartice“. To je natpis na koji je više od 20 hiljada korisnika dajners kartice nailazilo ovih dana u prodavnicama širom Srbije.

Dugovanje Dajners kluba Beograd veće je od tri i po miliona evra, a rezultat je višegodišnjih zloupotreba prikrivanih netačnim finansijskim izveštajima. O tome zbog čega se toliko dugo čekalo s rešavanjem problema da bi, na kraju, bio blokiran račun „Diners Club International Belgrade“, za BIZLife govori prof. Ismail Musabegović sa Beogradske bankarske akademije.

– Pretpostavljam da je problem mogao da bude sprečen da je, kada je “Erste Card Club” preuzimao „Diners Club International Belgrade“, obavljen pravilan „due diligence“. Naime, prilikom preuzimanja – kada jedna finansijska organizacija kupuje drugu finansijsku organizaciju – obavlja se nezavisna provera kompletne finansijske i pravne dokumentacije, i to za period ne manji od tri godine unazad. Pravilnom  i adekvatnom analizom mogu da se identifikuju potencijalni rizici i spreče eventualne negativne posledice, što u ovom slučaju očigledno nije dobro urađeno. Verovatno da ovaj problem ne bi eskalirao da je advekatno urađen „due diligence“.

Može li da se pretpostavi koje su nepravilnosti/zloupotrebe prethodile blokadi računa “Dajnersa”?

–   Bez detaljne analize poslovanja „Diners Club International Belgrade“ vrlo je teško proceniti koje su, i kada su nastale obaveze zbog kojih je blokiran račun, tj. da li su obaveze nastale u redovnom poslovanju kompanije ili su, na primer, posledica određenih sudskih sporova.

Kolika je odgovornost Narodne banke Srbije u ovom slučaju, a kolika Ministarstva finansija (nakon što je NBS 2007. godine upozorio na nepravilnosti u Dajners klubu,  Ministarstvo finansija je dozvolilo da on nastavi rad)?

–   Koliko je meni poznato, sve do oktobra 2015. godine,  kada je donet Zakon o platnim uslugama, „Diners Club International Belgrade“ poslovao je u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, što znači da Narodna banka Srbije do tada formalno nije imala ingerencije za kontrolu ove kompanije. Odmah posle usvajanja Zakona o platnim uslugama, kontrola Narodne banke Srbije izvršila je proveru poslovanja „Diners Club International Belgrade“. U principu, rezultati kontrole dostavljaju se menadžmentu kompanije s nalogom da se isprave i otklone sve uočene nepravilnosti u poslovanju. Nalogodavno pismo NBS podrazumeva i rok u kome uočene nepravilnosti moraju da se otklone. Verovatno je da menadžment ove kompanije nije uspeo da otkloni nedostatke i svoje poslovanje uskladi s nalogodavnim pismom NBS a, istovremeno, kupac „Erste Card Club“ propustio je da u toku „due diligence“ uzme u razmatranje i nalogodavna pisma NBS.

Verujete li da će krivične prijave koje su podnete  protiv bivših čelnika Dajners kluba u Srbiji imati epilog (ili će procesi, kao i većina sličnih pre njih, zastareti)?

–   Ukoliko se utvrdi da postoje bilo kakve protivzakonite radnje, verujem da će slučaj imati sudski epilog. U suprotnom, smatram da je firma koja je preuzela napravila pogrešan poslovni potez.

Treba li vlasnici dajners kartice, kao što se pozivaju, da u ovom periodu izmiruju obaveze?

–  Da, sve obaveze koje su korisnici ove kreditne kartice napravili moraju da budu izmirene. Vrlo jednostavno, sve ono što smo već potrošili, moramo i da platimo, kaže profesor Musabegović za Bizlife.

Izvor: Blic.rs

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiPočela šoping groznica „Crni petak“ Na vrh strane