U SAD-u Crni Petak nije federalni praznik ali su ga neke države, kao što je Kalifornija, proglasile državnim praznikom. Veliki broj zaposlenih u SAD-u ne radi na Dan Zahvalnosti kao ni narednog dana, a kako iste sledi vikend , time se povećava broj potencijalnih kupaca.
“Crni Petak” se kao izraz koristio u raznim kontekstima. Naziv je nastao u Filadelfiji i prvobitno se koristio da opiše velike gužve koje su nastajale nakon Dana Zahvalnosti. Kako se najveća kupovina obavljala u danima nakon Dana Zahvalnosti to je rezultiralo velikim saobraćajnim gužvama. Iste su izazivale velike probleme saobraćajnoj policiji pa je vremenom postalo uobičajeno da policija, taksisti i vozači gradskog prevoza za taj dan u Filadelfiji koriste naziv “Crni petak.” Pokušaj da se “Crni Petak” preimenuje u Veliki Petak je bio neuspešan pa je naziv “Crni Petak” u zvaničnoj upotrebi Policijske uprave u Filadelfiji od januara 1966. godine.
Početkom 80-tih godina 20. veka počinje da se razvija alternativna teorija o nastanku “Crnog Petka”. Naime, u Novembru 1981. godine prvi put je objavljena “teorija crnog mastila” prema kojoj tokom najvećeg dela godine, tačnije od januara do novembra, trgovci posluju sa finsijskim gubitkom. Budući da su se finansijski gubici kroz istoriju obeležavali crvenom, a profit crnom bojom, i kako je dan nakon Dana Zahvalnosti prvi dan u godini kada trgovci ostvaruju visok profit i pišu ga crnim mastilom u svojim finansijskim izveštajima, taj dan je dobio naziv Crni Petak.
Tradicionalno, čitava Amerika je na ovaj dan zahvaćena virusom potrošačke groznice. Naravno, ima i onih koji su protiv održavanja ove tradicije i koji pozivaju na uzdržavanje od nezajažljive potrošnje.