Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Paradajz sa ukusom hemije

24. jul 2013. 07:07:00 Pročitano 3494 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Loš izgled i kvalitet povrća na tržištu bacaju sumnju na postupak gajenja, ali i upotrebu pesticida. Proizvođači tvrde da su domaći plodovi kvalitetniji od uvoznih koji su prepuni hormona.

POSLOVICA "Spolja gladac, a unutra jadac" najbolje opisuje kvalitet paradajza koji poslednjih godina možemo kupiti na pijacama. Sočni i slatki plodovi ovog povrća postoje još samo u sećanju potrošača. Proizvodi koji svojim izgledom mame iz gajbica, kada se preseku otkrivaju belu unutrašnjost i duboko korenje, pa se nekad i više od pola ploda mora baciti. Posebna priča su bljutav ukus i vodenost, što baca sumnju na postupak gajenja - upotrebu presticida i ostalih hemikalija.

Selekcionar paradajza u Institutu za ratarstvo u Smederevskoj Palanci, dr Jasmina Zdravković, kaže da ukus paradajza ne zavisi od toga čime je tretiran, već isključivo od sorte. Čak 90 odsto karakteristika je pitanje vrste semena, a tek 10 odsto je loše gajenje.

- Da bi dobili proizvod koji može duže da stoji i da se transportuje, žrtvovali smo ukus - objašnjava Zdravkovićeva. - Kada su 2000. godine u Srbiju ušli strani hibridi, naši proizvođači su preterali i tako smo izgubili domaći paradajz. Mi pokušavamo da, i kada napravimo hibrid, on bude približno iste arome kao onaj kakvog se sećamo. Na svakom preparatu piše kolika je karenca, ali niko ne može da nam garantuje da je proizvođači poštuju. Zabluda je da je plod bezukusan zbog prskanja, jer se za to koriste sredstva koja su toliko razvijena da nemaju miris i ne daju ružan ukus. Proizvođači prskaju paradajz da bi ga bilo više, a ne da bi postigli određeni kvalitet ploda.

Naša sagovornica napominje da se ova biljka, u proseku, prska između sedam i deset puta za četiri meseca, koliko je potrebno da od semena uberemo plod.

- Naročito se to radi u plastenicima, jer je proizvodnja skupa i ljudi žele da izbegnu rizik, pa ga tretiraju za svaki slučaj - kaže Zdravkovićeva. - Zabluda je da je deformisani paradajz zdraviji od onog koji je lep na oko. Ništa nam ne garantuje da ne jedemo otrov.

Dr Anđelko Mišković, direktor "GRO rasadnika" iz Iriga, tvrdi da je paradajz koji jedemo kvalitetan, jer svi ozbiljni proizvođači poštuju karencu, koja za neke preparate iznosi jedan, a za neke i do 45 dana.

- Kada se poštuje period od prskanja do branja i prodaje paradajza, nema ni govora da ovaj proizvod na pijace stigne nezdrav - smatra Mišković. 

- Onaj koji uvozimo iz Albanije i Makedonije ne odgovara po kvalitetu našem proizvodu, a narušava cenu na tržištu. Oni ga gaje pod veštačkim svetlom, dok kod nas nema takve proizvodnje. Paradajz treba ostaviti tri dana na sobnoj temperaturi i ako brzo propadne, znači da je brzo i sazreo, uz pomoć hormona i da je nezdrav.

Mišković napominje da se paradajz prska na svakih 10 do 14 dana, a s obzirom na to da mu je potrebno oko 130 dana da bi sazreo, ispada da se prska najmanje 10 puta. Broj preparata kojim se tretira je mnogo veći, jer se prave miksevi, kako bi se u isto vreme zaštitio od vaši, crne pegavosti ili bakterioze. Samo pre sadnje se upotrebe tri otrova protiv korova i zemljišnih štetočina, a do berbe još dvadesetak.

NIJE ZA KUVANJE

PARADAJZ koji možemo kupiti na pijacama i u trgovinama ima nizak odnos kiselina i šećera i nije, kao ranije, dobar za preradu - kaže Zdravkovićeva. 

- Prskanjem se plod zaustavlja u jednoj fazi zrenja i zato dobijamo povrće koje je previše vodeno i nije kvalitetno za kuvanje.

Izvor: Novosti

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiParadajz sa ukusom hemije Na vrh strane