Mada su svetske cene hrane, posle dve godine, počele da se stabilizuju, one i dalje ostaju previsoke zbog poskupljenja energenata, đubriva, hrane za životinje i hemijskih preparata za zaštitu bilja.
Neki od članova Evropskog parlamenta upozorili su da rast cena najviše pogađa porodice iz ranjivih grupa, prenosi „Evroaktiv”.
– Znamo da ove porodice trpe veliki udar. Pitamo se šta bi još EK mogla da učini, ne samo da bi podržala farmere već i da bi pomogla najranjivijim porodicama u EU – rekla je Izabel Karvalje, članica EP iz redova socijalista.
– Predložili smo sve što smo mogli da predložimo u okviru svojih kompetencija. Nije uloga komisije da zemljama članicama daje sugestije kako da se izbore sa inflacijom – odgovorio je na to komesar za poljoprivredu.
Komesar je predložio podizanje budžeta za Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP) u narednom finansijskom periodu, odnosno od 2028. do 2034. godine. Ova odluka izazvana je činjenicom da inflacija devalvira postojeći budžet, a prihodi poljoprivrede nisu podignuti na nivo koji bi kompenzovao inflaciju.
Rast troškova primarne poljoprivredne proizvodnje, zbog ogromnog rasta cena đubriva, pšenice, kukuruza i druge hrane za stoku uticale su na visok rast troškova proizvodnje prerađivača, kako u Evropi tako i u Srbiji.
Uz cene energenata, poskupljenje namirnica imalo je veliki uticaj na rast inflacije. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, za novembar prošle godine, proizvođačke cene poljoprivrednih proizvoda u Srbiji, u odnosu na isti mesec 2021. povećane su za 33,6 odsto. Najveći uticaj na rast cena zabeležen je u grupama: žita (33,5%), stoka i živina (33,7%) i stočni proizvodi (80%).
Izvor: politika.rs