Neke banke ne samo da nisu smanjivale, nego su u proteklih godinu dana povećavale kamate na dozvoljeno prekoračenje. Tako je AIK banka, prema podacima NBS, podigla ove godine svoju kamatu sa prošlogodišnjih 21,78 na 27,12 odsto i približila se proseku velikih banaka.
Prema poslednjim podacima Udruženja banaka Srbije iz februara ove godine, 4,8 miliona građana imalo je 7,13 miliona tekućih računa. Dozvoljeno prekoračenje je iznosilo 44,6 milijardi dinara ili za deset milijardi više nego što je iskorišćen limit na kreditnim karticama. Naši građani i dalje rado koriste minus po tekućem računu, jer se do njega lako dolazi. Bankari su svesni te činjenice i zbog toga i dalje drže enormno visoke kamatne stope koje su i tri i po puta veće nego na gotovinske zajmove.
Objašnjenje da je ova usluga tako skupa zbog manjeg obezbeđenja nije tačno, jer je i za dozvoljeno prekoračenje po tekućem računu potrebna menica, kao i kada se uzima keš kredit. Dozvoljeni minus se odobrava uglavnom u visini jedne plate, ali ima banaka koje daju i iznose do tri zarade ili penzije. Rok važenja je od jedne do tri godine.
- Banke pokušavaju da što više zarade i, kako nemaju ograničenja, one to obilato koriste - ističe Mlađan Kovačević, ekonomista. - Na minusu se dobro profitira, jer mnogi zbog svoje finansijske krize moraju da budu stalno u maksimalno dozvoljenom minusu. Kada su u pitanju okolne zemlje, kamate su znatno manje i blizu evropskih, koje se kreću od sedam do deset odsto godišnje.
S druge strane, prekoračenje po tekućem računu plasira se u dinarima i zavisi od belibora. Vrednost ove kamate od koje zavisi cena zaduživanja u domaćoj valuti je na šestomesečnom nivou oko 3,50 odsto. Sve ostalo su bankarski troškovi i marža.
CRVENI MINUS
Banke zaračunavaju na nedozvoljeno prekoračenje po tekućem računu kamate koje, u proseku, iznose od 23 do 36 odsto. Ima i ekstrema koji prelaze 50 odsto, kao OTP ili KBM banka iz Kragujevca.
Izvor: Novosti.rs