Odštampajte ovu stranicu

EVO ŠTA BANKA SVE ZNA O NAMA I KOME TO MOŽE DA OTKRIJE

10. mart 2014. 07:22:26 Pročitano 3112 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Kada od banke uzmete dokumentaciju koju morate da popunite verovatno će se većina vas zapitati šta će banci podaci poput onih da li je neko od članova domaćinstva vlasnik firme, preduzetnik, član upravnog odbora ili drugog organa upravljanja ili rukovođenja ili možda čak politički angažovana ličnost.

A koje to sve podatke banka zapravo traži od nas?

Podatke koje banke traže od nas možemo klasifikovati u dve grupe – lični podaci i podaci o imovinskom stanju. Uz lične podatke, sem osnovnih podataka kao što su JMBG, ime i prezime, datum rođenja, mesto rođenja, adresa prebivališta, traže se i sledeći podaci:

  • ime jednog roditelja, devojačko prezime majke
  • telefoni i to kućni, drugi kontakt telefon i mobilni telefon, kao i da li je mobilni telefon na pripejd ili postpejd sistemu
  • stambeni status, da li živite u sopstvenom stanu, sa roditeljima, u iznajmljenom stanu, sami sa ili bez zakupnine, u iznajmljenom stanu sa porodicom ili prijateljima, sa ili bez zakupnine ili u sopstvenom stanu pod hipotekom
  • bračni status
  • broj članova domaćinstva, broj zaposlenih članova domaćinstva
  • ukupna primanja domaćinstva, od toga za zaposlene članove domaćinstva ime poslodavca, iznos mesečne zarade i iznos mesečnih obustava
  • ukupni troškovi domaćinstva
  • vanredni rashodi domaćinstva
  • podaci o supružniku, sa obaveznim ličnim podacima, JMBG i primanjima
  • školska sprema, pozicija klijenta
  • status zaposlenja klijenta
  • zanimanje klijenta
  • primanja klijenta po stavkama – zarada, penzija, alimentacije, izdržavanje, rente, zastupanje, ostalo
  • obaveze klijenta – struja, telefon, voda, grejanje, komunalije, troškovi života, zakup, sindikalni krediti, alimentacija, ostalo
  • podaci o poslodavcu klijenta

U podacima o imovini klijenta traži se i:

  • nepokretna imovina – opis imovine, kvadratura, mesto, datum izgradnje, da li postoji pravo trećeg lica, vrednost
  • pokretna imovina – opis imovine, mesto, godina proizvodnje, vrednost

Ovo su samo osnovni podaci koje banka traži od nas. Naravno, može se desiti da vam zatraže i više od navedenog.

Ali, to nije sve. Nešto bitno smo prevideli u ovoj priči, a bankari nisu smatrali da je bitno da nam to i pomenu. 

Naime, obično kada uzmemo obrasce od banke za dobijanje kredita, kartice, ili otvaranje računa, u čitavoj toj papirologiji ne čitamo baš sve što piše, a na nekim od tih papira piše sledeće:

„Saglasno odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, obaveštava se klijent da su mogući korisnici ličnih podataka koje dostavi banci, prilikom uspostavljanja poslovnog (ugovornog) odnosa (ime i prezime, datum rođenja, adresa, JMBG, broj lične karte i/ili pasoša, kontakt telefon, i-mejl adresa, pol, primanje socijalne pomoći, kao i svi ostali podaci sa kojima banka raspolaže): Narodna banka Srbije, Kreditni biro, Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita, spoljni revizor banke, Forum za prevenciju zloupotreba u kreditnim poslovima i sa platnim karticama pri PKS, organi i lica kojima je po zakonu banka dužna da dostavi podatke, kao i sva treća lica sa kojima banka ima zaključene odgovarajuće ugovore o poslovnoj saradnji, koji su neophodni za realizaciju poslovnog odnosa ili su u vezi sa poslovnim odnosom banke i podnosioca zahteva. Podaci će se obrađivati u cilju realizacije poslovnog odnosa i u vezi sa poslovnim odnosom banke i klijenta, radi izvršavanja obaveza banke u skladu sa propisima i za svrhe i na način koji banka smatra neophodnim i/ili celishodnim u obavljanju svoje delatnosti. Svojim potpisom potvrđujem da me je banka obavestila o obradi ličnih podataka u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i potpisivanjem ovog zahteva dajem pristanak na njihovu obradu u smislu člana 3. navedenog zakona.”

Ova količina nepotrebnih podataka pre svega ima svrhu da zadovolji interni sistem kategorizacije klijenta od strane informacione aplikacije koja sama izračunava da li smo podoban klijent za neki plasman i ukoliko jesmo, koliki je to iznos koji banka može bez rizika da nam odobri.

A našim potpisom smo saglasni da, kada zakasnimo nekoliko dana sa uplatom rate kredita, dobijamo pozive bankara kojima ne samo da obaveštavaju nas da smo zakasnili sa uplatom rate, nego zovu i sva ostala lica čije smo podatke dostavili. Iako bi ovo okarakterisali kao kršenje privatnosti podataka, na kraju ispada da nije tako jer smo se svojim potpisom saglasili sa tim.

I kao što je navedeno, banka ima pravo da sve podatke dostavi svim trećim licima sa kojima ima zaključene odgovarajuće ugovore o poslovnoj saradnji.

Ako pitate banke zašto im je potrebno da znaju baš sve o klijentu, dobićete jednostavan odgovor o tome da im zakon tako nalaže. 

A ko su treća lica kojima banke dostavljaju naše podatke, uz našu neopreznu pismenu saglasnost, ipak, nećemo saznati.

Barem dok ne bude kasno. 

Izvor: kamatica.com

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Najnovije od CEPS