Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Kako izbeći akrilamid u hrani

17. januar 2023. 11:09:06 Pročitano 438 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Dugačak je spisak proizvoda u kojima se ovo jedinjenje, zbog procesa pripreme hrane, može naći, ali bi trebalo imati u vidu koje proizvode zbog toga ne treba često konzumirati. Zbog povećane količine akrilamida sa tržišta susedne Hrvatske je pre nekoliko dana povučen „aro” čips od paprike u pakovanjima od 300 grama. Na našem tržištu ovaj proizvod nije detektovan, ali je tema ponovo pokrenula pitanje akrilamida u hrani, budući da je dugačak spisak proizvoda u kojima se on može naći.

Akrilamid je hemijsko jedinjenje koje se formira u hrani tokom termičke pripreme poput pečenja ili prženja. Njegovo formiranje tokom ovog procesa se ne može izbeći, ali količina akrilamida zavisi od kvaliteta sirovina koje se koriste za proizvodnju hrane.

Ovaj problem je već dugo u fokusu Evropske agencije za bezbednost hrane EFSA, a od 2015. godine je postao i javno zdravstveni problem, jer su istraživanja pokazala da može biti kancerogen. Ipak, još nisu propisane dozvoljene vrednosti koje u organizam mogu da se unesu preko hrane, nego je data takozvana granica izloženosti, koja može biti opasna.

Od 2018. godine je doneta i uredba kojom se proizvođačima nalaže da primenjuju mere za smanjene sadržaja akrilamida, posebno na proizvode od krompira, žitarica, fine pekarske proizvode, kafu i dečju hranu. Uvedene su i referentne vrednosti za određenu vrstu hrane i ispostavilo se da je tri godine od donošenja uredbe postignut cilj smanjenja sadržaja akrilamida u proizvodima. Međutim, na tržištu se s vremena na vreme pojave primeri u kojima je kontrolama utvrđeno da je koncentracija akrilamida iznad dozvoljene granice, zbog čega se alarmiraju potrošači.

Kako je „Politika” ranije pisala, evropsko Udruženje za ratarstvo i povrtarstvo, koje okuplja proizvođače proizvoda od krompira, svojevremeno je sugerisalo da se koriste sorte krompira sa manjim sadržajem šećera. Preporuka je i da se sirovi pomfrit, na primer, pere i natapa u vodi i do dva sata pre pripreme. Temperatura prženja mora da bude ispod 175 stepeni Celzijusa.

Proizvođači hleba i pekarskih proizvoda počeli su da primenjuju nekoliko metoda za smanjenje akrilamida. Neke od njih su produženo vreme fermentacije kvasca ili spuštanje temperature u pećnici kako bi se izbegla tamna kora na pecivu. Najavljivano je i da će ove proizvode morati da prate preporučena uputstva za pripremu, jasno prikazana na svim pakovanjima, ali to nije zaživelo.

Na kraju, na potrošačima je da imaju u vidu u kojim proizvodima inače ima akrilamida, te da ograniče upotrebu takvih proizvoda. A to su, da ponovimo, kafa i proizvodi od prženog krompira (uključujući pomfrit, krokete i pečeni krompir), zatim keks, krekeri, tostiran hleb, kao i meki hleb.

Većina dece je kroz ishranu izložena akrilamidu i do 50 odsto kroz proizvode od krompira, zajedno sa svežim hlebom, keksom, krekerima i pečenim hlebom. Neke druge kategorije hrane, kao što su čips od krompira i grickalice, sadrže relativno visok nivo akrilamida, ali njihov ukupan udeo u izloženosti akrilamidu više je limitiran (zasnovan na normalnoj i raznovrsnoj ishrani), kažu stručnjaci.

Izvor: politika.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiNaši propisi stroži od evropskih Na vrh strane