Zakon bankama omogućava da na otpis, odnosno prodaju loših kredita koji im koče poslovanje, ne plaćaju porez od 15 odsto kao do sada. Zbog ovog nameta mnoge banke su odustajale od prodaje zajmova preduzeća koje ne mogu da naplate. Jer, na primer, ako je dug iznosio milion dinara, toliko su morale da rezervišu novca na posebnom računu, odnosno da ta sredstva praktično blokiraju, a ako su želeli i da ga prodaju, onda su još na taj iznos morali da plate porez od 15 odsto.
Za prvih devet meseci ove godine nivo loših zajmova, prema poslednjim podacima Narodne banke Srbije, iznosio je 425 milijardi dinara ili nešto više od 3,5 milijardi evra. To čini udeo od 22 odsto u ukupno odobrenim kreditima. Najveći deo nenaplativih pozajmica (na primer, kredita koje kasne duže od 90 dana) odnosi se na firme, mada je učešće loših kredita u tom sektoru na kraju septembra u odnosu na kraj juna smanjeno sa 51 na 49,4 odsto.
Najveća promena u podacima banaka na kraju novembra u odnosu na oktobar jeste smanjeno kašnjenje u otplati kredita, i to za 0,6 odsto. Za to je najviše "zaslužno" to što su banke počele da prodaju loše kredite. Taj trend će se nastaviti, i u sledećoj godini sa novim olakšicama. Smanjenom nivou kredita u docnji doprinelo je i restrukturiranje kompanija, refinansiranje...
- I Narodna banka Srbije je u saradnji sa drugim relevantnim akterima preduzela odgovarajuće korake i to je dalo rezultate - ističe Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije. - Docnja kod firmi u novembru u odnosu na prethodni mesec smanjena je, dok je kod građana blago povećana.
Udeo NPL kod nefinansijskih preduzeća u stečaju je u istom periodu porastao sa 19,8 na 21,2 odsto, dok su zajmovi koje ne vraćaju građani uvećani sa 17,1 na 17,4 odsto.
Prema podacima centralne banke, ukupan nivo kredita bankarskog sektora Srbije je na kraju trećeg tromesečja, povećan za 16,1 milijardu dinara, odnosno za jedan odsto u odnosu na kraj prethodnog tromesečja i na kraju septembra je iznosio 1.633,9 milijardi dinara.
Povećanje je, kako navodi NBS najizraženije kod preduzeća, 23,9 milijardi dinara više nego na kraju prethodnog tromesečja, dok je najveće smanjenje zabeleženo u sektoru javnih firmi - od 11,2 milijarde dinara.
DEVIZE PREOVLAĐUJU
Iako se sve više uzima kredita u dinarima, u kreditnom portfoliju banaka, kako navodi NBS, preovlađuju devizni i devizno indeksirani krediti, čije je učešće u ukupnim zajmovima 73,6 odsto. U pitanju su zajmovi odobreni na duži rok. Dugoročni krediti, od kojih su 43,2 odsto na period duži od pet godina, čine 73 odsto ukupnih pozajmica. Kada su u pitanju građani, odobreno je oko tri milijarde evra stambenih kredita, koji su uzeti u devizama.
Izvor: Novosti.rs