Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Zašto četiri pomorandže koštaju koliko i GAJBA ŠLJIVA

09. septembar 2015. 08:37:08 Pročitano 2408 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Zbog nestašice limuna i pomorandži u Grčkoj i Turskoj ti agrumi u Srbiji nikada nisu bili skuplji - kilogram limuna juče je koštao 380 dinara, a pomorandži 260.

Limun se juče u Beogradu u pojedinim marketima prodavao po skoro 400 dinara, u Nišu po 350 i Leskovcu po 270 dinara. Kilogram pomoranži u prestonici istovremeno je koštao skoro 300 dinara, dok se na jugu zemlje mogao pazariti za 200.

Šest limunova danas košta više nego jedno pile. Četiri pomorandže istovremeno koštaju kao šest kilograma šljiva, pet kilograma bresaka, a za 50 dinara čak su skuplje i od grejpfuta.

Takve cene, tvrde sagovornici „Blica“, biće sve do polovine oktobra, kada počinje berba ovog južnog voća u Evropi. Tada bi cena limuna mogla da padne na 150 dinara, a pomorandži na sto.

Nestašica u Grčkoj

Profesor na Poljoprivrednom fakultetu na katedri za voćarstvo Mihailo Nikolić kaže za „Blic“ da je limun skup jer ga nema u Turskoj i Grčkoj, zemljama koje agrumima snabdevaju gotovo celu Evropu. 

Poslednjih nedelja limun i pomorandže u Srbiju dolaze iz Brazila i Argentine, koja je najveći proizvođač limuna na svetu, pa troškovi transporta dižu cenu i do 40 odsto.

- Prošle godine Turska i Grčka su imale lošu sezonu. Bilo je dosta kiše, pa su nepovoljni uslovi napravili ozbiljan poremećaj koji u proizvodnji limuna posledice pravi bar dve godine. Limun je slabo rodio, pa ga sada uvozimo iz dalekih zemalja. Poremećaj je napravila i politička kriza u Libiji, Siriji i Tunisu, zemljama koje ovim južnim voćem u značajnoj meri snabdevaju Evropu - ocenio je profesor Mihailo Nikolić.

Mrtva sezona

Naš sagovornik dodaje da su skupe i pomorandže ali da je razlog „mrtva sezona“. Njihova berba počinje u novembru, pa su septembar i oktobar meseci kada je ponuda najmanja, a cena najveća.

U Privrednoj komori kažu da Srbija godišnje uveze limuna za 17 miliona dolara, a pomorandži za oko 24 miliona. Najviše se uvozi iz Grčke i Turske.

- Cene su u ovom delu godine najveće jer su zalihe iz prethodnog roda uglavnom potrošene - napominju za „Blic“ u Privrednoj komori Srbije.

Agrumi su, inače, osetljive kulture, njihova cena najviše zavisi od vremenskih uslova. Argentina je, recimo, 2013. godine imala lošu sezonu. Usled mraza, 60 do 70 odsto ukupne proizvodnje je uništeno. Limun je tada u Evropi desetkovala gljivična bolest.

Izvor: Blic.rs

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiAPEL POTROŠAČIMA: Meso kupovati u hipermarketima, a ne na buvljacima Na vrh strane