Odštampajte ovu stranicu

Oprez! Ovo su svi trikovi zelenaša!

09. jun 2015. 07:12:29 Pročitano 3708 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

U zalagaonicama koje posluju van granica legalnog građani kojima je potreban novac ostavljaju nakit, umetnička dela i antikvitete.

Niko ne zna koliko u našoj zemlji postoji zalagaonica, niti iko kontroliše koliko novca one obrću godišnje. Većina se krije iza paravana menjačnica, antikvarnica, a grube su procene da ih u Srbiji ima nekoliko stotina.

Zalagaonice su sofisticiranija verzija klasičnih zelenaša, koji novac pozajmljuju uz mesečnu kamatu od 10 do 20 odsto, a kao zalog uzimaju automobile ili čak ugovore za stan. Neretko i fizički naude onima koji na vreme ne vraćaju dug. Zbog krize, zelenaši niču kao pečurke posle kiše, a „Blic“ je u jučerašnjem broju pisao o onima koji od građana za keš kupuju čekove od 5.000 dinara za svega 3.500 dinara.

Vlasnici zalagaonica nisu radi da razgovaraju s novinarima, pa smo sve što smo saznali o njihovom radu saznali kada smo ih posetili kao građani koji žele da založe vredan ručni sat.

- Taj sat vredi 1.000 evra. To znači da bismo vam za njega dali 300. Dok sat stoji kod nas, plaćate nam 10-15 odsto pozajmljene sume mesečno, a kada skupite novac, vraćamo vam sat - rekli su nam u zalagaonici.

Vlasnik kaže da građani najčešće donose zlato, dukate, ulja na platnu, pozlaćen escajg, ali napominje da ljudi imaju sve manje vrednih stvari.

- Iz očaja donose stare računare, televizore, posteljinu, stolove i stolice. Većinu ne prihvatamo, a svaki treći se ne vrati po stvari koje prihvatimo. To kasnije prodajemo - kaže on.

- Ostao sam bez posla pa sam založio auto i dobio oko 800 evra pozajmice. Za tri meseca, koliko je stajao u zalagaonici, platio sam oko 200 evra provizije - kaže Srđan P. (41).

U Agenciji za privredne registre kažu za „Blic“ da je Zakon o berzama, po kojem su zalagaonice mogle da rade, prestao da važi 2003. godine, a da Zakon o tržištu hartija od vrednosti nije uopšte predvideo postojanje zalagaonica.

Kada smo Ministarstvo finansija upitali ko je nadležan za njihovu kontrolu, uputili su nas na Narodnu banku Srbije, u kojoj su nam rekli da nisu ovlašćeni za evidenciju zalagaonica i davanje saglasnosti za njihov rad pa stoga nisu nadležni ni za nadzor.

Zatvorska kazna

„Zakonom o bankama propisano je da se niko osim banke ne može baviti primanjem depozita, niti se iko osim banke može baviti davanjem kredita. U suprotnom je predviđena kazna zatvora od tri meseca do deset godina ako je tim delom ostvarena imovinska korist“, kažu za „Blic“ u NBS.

Izvor: Blic.rs

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Najnovije od CEPS