Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Ko ne plati porez sledi kazna 50.000

20. februar 2015. 09:07:00 Pročitano 2960 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Građani koji u zakonom predviđenom roku nisu uplatili ratu za porez na imovinu mogu da se nađu pred sudijom za prekršaje. Preti im kazna od 50.000 dinara po neplaćenom kvartalu. Kako saznaju "Novosti", opštinski poreznici već pripremaju zahteve za pokretanje prekršajnih postupaka protiv neplatiša. To im je omogućila izmena Zakona o poreskom postupku iz jula prošle godine, kojom su uvedene drakonske mere za građane. Na udaru su prvo oni koji nisu izmirili obaveze za treći i četvrti kvartal prošle godine.

To znači da će ih opštinari tužiti za glavnicu, zateznu kamatu, plus kazna od ukupno 150.000 dinara za tri kvartala.

Zahtev za pokretanje postupka podnosi lokalna uprava javnih prihoda nadležnom prekršajnom sudu. To ne mora obavezno da znači da će postupka i biti.

- Ako građanin izmiri svoje obaveze pre nego što sud donese rešenje o pokretanju prekršajnog postupka, sudija može da odbaci zahtev, i to uglavnom i radi - objašnjava za "Novosti" Aleksandar Ilić, portparol Prekršajnog apelacionog suda u Beogradu, ističući da u tom slučaju nije nastala nikakva šteta zbog malog kašnjenja u plaćanju.

U slučajevima kada obaveze nisu izmirene, pokretanje prekršajnog postupka ne znači nužno da će građanin morati da plati kaznu. Po Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji, predviđena je minimalna kazna od 50.000 dinara za kašnjenje u plaćanju poreza. Međutim, po rečima Ilića, sudija je taj koji određuje visinu kazne.

- U zavisnosti od okolnosti koje utvrdi sudija, kazna može da se umanji - navodi Ilić.

UDAR NA MALE

Kazna za poreske neplatiše predviđena je u visini polovine neplaćenog poreza, ali ne manje od 50.000 dinara. Tako će mali dužnici, kojima namet na imovinu godišnje ne prelazi 10.000 dinara, umesto polovine ovog iznosa (5.000 dinara), na godišnjem nivou platiti 200.000 dinara za kašnjenje u sva četiri kvartala. Toliku kaznu platiće i onaj koji je "utajio" porez od 400.000 dinara.

Kazna će tako, praktično, zavisiti od materijalnog statusa građanina, da li je hranitelj porodice, staratelj, da li je bio odsutan iz zemlje kada su bili rokovi plaćanja... Sve ovo može da umanji kaznu, a moguće je i da sudija izrekne samo opomenu, ali pod posebno utvrđenim okolnostima.

- Sama neblagovremenost u plaćanju poreskih obaveza nosi sa sobom rizik kazne od minimum 50.000 dinara po kvartalu - kaže za "Novosti" ekonomista Milica Bisić, ističući da lokalne uprave javnih prihoda ne podnose ovakve zahteve po automatizmu, već da je ipak potrebno da protekne neko vreme.

U Srbiji je najviše poreskih obveznika kojima godišnji namet ne prelazi 10.000 dinara. A za "probijanje" rokova u plaćanju preti im čak 20 puta veća novčana kazna, odnosno za neplaćena sva četiri kvartala 200.000 dinara.

SIMIČ: KAMATA JE DOVOLJNA

Bivši direktor Poreske uprave Srbije, Ivan Simič, član 180 Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, koji se odnosi na kažnjavanje građana za poreske prekršaje komentariše ovako: - Navedeno znači da se može kazniti svako ko kasni sa plaćanjem bilo kog poreza. Smatram da kazna za kašnjenje može da bude samo zatezna kamata. Jer, nije ni ljudski, ni pošteno da se poreski obveznici na ovaj način kažnjavaju zbog kašnjenja u plaćanju poreza. A pogotovo u sadašnjoj teškoj ekonomskoj situaciji. To kod mnogih znači više od njihove mesečne zarade.

- Ove kazne su neprimerene - kaže Kaća Lazarević, vlasnica agencije za promet nekretnina. - Bolje da nam država unapred pošalje račune da znamo kada, šta i koliko treba da platimo. Sramota je što su predviđene ovako rigorozne kazne, s obzirom na to da su i te kako velike zatezne kamate. Valjda je logično da to bude kazna za one koji ne izmiruju obaveze redovno.

Poreznici zahtev za pokretanje prekršajnog postupka mogu da podnesu u roku od pet godina. Tako bi za kašnjenje od, na primer, mesec dana za prvu ovogodišnju ratu, prekršajna prijava teoretski mogla da sustigne obveznika i 2020. godine. Apsolutna zastara nastupa 10 godina od prekršaja.

Izvor: Novosti.rs

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVesti Na vrh strane