Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Da li se i u kojoj meri propisi o bezbednosti hrane u Srbiji poštuju?!

05. februar 2015. 10:00:24 Pročitano 3042 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Centar potrošača Srbije je u poslednje vreme primio veliki broj prijava  u vezi sa sumnjivim poreklom i kvalitetom prehrambenih proizvoda.  Broj i sadržaj prijava ukazuje da strahovanja potrošača nisu bez razloga i da se zaštita zdravlja ljudi dovodi u pitanje. Dodatno zabrinjava i činjenica da su naležnosti pojedinih inspekcija sužene te potrošači ne znaju kome mogu da se obrate.

Građani Evropske Unije tačno znaju šta se nalazi na njihovim tanjirima zahvaljujući pravilima EU koja uredjuju oblast deklarisanja prehrambenih proizvoda . Pravila EU, između kojih i Uredba EU (br. 1169/2011), jasno nalažu da svi sastojci moraju biti pravilno navedeni, a proizvođači su u obavezi da odšampaju podatke o nutritivnim vrednostima konkretne namirnice na pakovanju, sa posebnim naglaskom na alergene koji takodje moraju biti  istaknuti u listi sastojaka bez obzira gde se hrana kupuje.  Međutim, iskustva potrošača u Srbiji pokazuju da je praksa kod nas nešto drugačija. Primera radi, otac 5-mesečne bebe se prilikom kupovine kašice za bebe susreo sa nesavesnim ponašanjem proizvođača i distributera. Naime, proizvođač kašice je na ambalaži jasno naznačio da kašica sadrži gluten. Taj natpis se nalazio na originalnoj nalepnici na boci. Međutim, ista nalepnica je prelepljena drugom, verovatno nalepnicom uvoznika ili distributera, a na kojoj je naznačeno da proizvod NE SADRŽI gluten. Pažljivim odlepljivanjem gornje nalepnice zabrinuti otac  je bio zaprepašćen činom prevare koja može imati veoma ozbiljne posledice u vidu narušenja zdravlja bebe/odojčeta koje je alergično na gluten. Ovo nažalost nije usamljeni primer prevare sa kojima se susreću oboleli od celijakije u Srbiji. I primeri drugih potrošača ukazuju da se član 40. Zakona o trgovini u Srbiji nepoštuje, a kojim je predviđeno da:  "Roba u trgovini na malo mora imati deklaraciju koja sadrži podatke o nazivu i vrsti robe, sastavu i količini, kao i druge podatke u skladu sa posebnim propisima i prirodom robe, a naročito podatke o proizvođaču, zemlji proizvodnje, odnosno uvoza, datumu proizvodnje i roku upotrebe, uvozniku, kvalitetu (klasi), kao i upozorenje na eventualnu opasnost ili štetnost robe." U prilog tome govori potrošač čije je dete alergično na mleko, mlečne proizvode i soju, a koji je usled neinformisanosti od strane prozvođača ugrozio zdravlje svog deteta. Dete je konzumiralo namazni margarin nešeg poznatog proizvođača i na isti je imalo alergijsku reakciju. Na samom proizvodu ne postoji Alergen info, a ni u sastojcima nije navedeno da sadrži ili može sadržati mleko, mlečne proizvode ili proizvode od soje.

Pored problema sa deklarisanjem koje nije u skladu sa Zakonom,  potrošači u Srbiji neretko dolaze u situaciju da u namirnicama pronađu strana tela poput šrafova, kostiju, insekata... Od ove prakse nisu izuzeti ni renomirani proizvođači za koje smo verovali da brinu o zadovoljstvu i zdravlju svojih potrošača. 

Problem na koji takođe treba skrenuti pažnju je ustaljena praksa naših trgovaca da prilikom prodaje nezapakovane robe (suhomesnatih proizvoda ili rinfuzne robe) potrošačima u količinu robe uračunaju i težinu ambalaže. Korektno bi bilo da težinu te ambalaže oduzmu i potrošaču naplate onoliko koliko je robe i tražio ali je situacija drugačija, pa trgovci ambalažu koju koriste za pakovanje (papir ili plastične kutije) mere zajedno sa namirnicama i težinu ambalaže  računaju po ceni artikla kojeg potrošač želi da kupi. 

Svakodnevna iskustva potrošača ne idu u prilog članu 3. Zakona o bezbednostu hrane prema kome je cilj navedenog zakona da obezbedi visok nivo zaštite života i zdravlja ljudi i zaštitu interesa potrošača, uključujući načelo poštenja i savesnosti u prometu hranom, uzimajući u obzir kada je to moguće zaštitu zdravlja i dobrobiti životinja, kao i zdravlja bilja i zaštite životne sredine. Stoga je jako bitno da se svaka nepravilnost i nezakonito ponašanje trgovaca u prometu hranom prijavi nadležnim inspekcijskim organima.

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiSvaka druga jabuka otrovna? Na vrh strane