Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Svaki treći proizvod kupujemo ispod tezge

14. oktobar 2013. 07:21:57 Pročitano 3298 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Srbija godišnje gubi od milijardu i po do tri milijarde evra kroz nelegalno sivo tržište. Osim štete koju država ima zbog neplaćanja carina i poreza, siva ekonomija povećava i nelegalnu zaposlenost. Iako kontrola zdravstvene ispravnosti proizvoda koji se prodaju u toj zoni ne postoji, kupci joj se okreću zbog upola nižih cena.

 

Dok je promet u prodavnicama opao za trećinu u odnosu na 2008, promet na ulicama, pijacama i buvljacima sa namirnicama, kućnom hemijom, kozmetikom, odećom, obućom, pa čak i tehnikom za koju nisu plaćeni ni porez ni carina sve je veći. Robu koja je upola jeftinija nego na rafovima prodavnica kupuju svi, ali prednjače penzioneri i oni sa najnižim primanjima.

Prodavci kažu da ih retko kad i pitaju za cenu, jer su većinom redovne mušterije. Trećina trgovine obavlja se u sivoj zoni. Njom se bavi 28 odsto firmi. Iako je ona važna „sigurnosna mreža“ za mnoge u doba velike nezaposlenosti, njene negativne posledice daleko prevazilaze njene prednosti. Samo iz Mađarske, van legalnih tokova, u Srbiju se godišnje slije roba vredna skoro 600 miliona evra.

- Većina nas prati kada su u Mađarskoj, Bugarskoj ili Rumuniji akcije i sniženja, pa tamo u velikim diskontnim lancima kupujemo robu po povoljnoj ceni, a po dolasku iz Mađarske čak nam vraćaju i PDV. Zbog toga možemo da ponudimo robu koja je po ceni u proseku za 20 do 30 odsto niža nego u našim radnjama - kaže Miroljub Radenković, vlasnik tezge u Beogradu.

Pijačne tezge su i glavno mesto za kupovinu rezanog duvana i prateće opreme, a od kako je Poreska uprava pojačala kontrole, nelegalna prodaja duvana preselila se na internet. Koliko je sivo tržište duvana ozbiljan problem, govori to da na svaki procenat koji sklizne iz legalnog u nelegalnu trgovinu, država izgubi oko 10 miliona evra godišnje. Od svakog kilograma rezanog duvana koji se nelegalno nađe na tržištu, država izgubi više od 8.000 dinara. Inače, juče je Ministarstvo poljoprivrede objavilo i da je ova vrsta proizvoda opasna po zdravlje.

- Nelegalna roba najčešće se prodaje preko oglasa, na pijacama i uličnim tezgama, u neprijavljenim prodavnicama, ilegalnim distributivnim centrima, u privatnim kućama. Da bi siva ekonomija bila usmerena u legalne tokove, važno je pojačati rad inspekcija, podržati firme pri otpočinjanju biznisa, smanjiti poreze na rad i parafiskalna opterećenja - kaže Dragoljub Rajić, direktor Unije poslodavaca.

Šverc robe isplativ

Ekonomista Miroslav Zdravković tvrdi da je isplativ šverc robe iz regiona zbog manjih troškova njihove proizvodnje.

- Za sve što se uvozi potrebno je platiti znatnu sumu za proveru kvaliteta, što u zemljama u Evropi nije potrebno, a tu su i firmarine, povećani doprinosi, cene komunalnih usluga - kaže Zdravković.

Izvor: Blic.rs

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiKako da proverite da li je sajt bezbedan za kupovinu Na vrh strane