Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Zašto vas više niko ne pita koliko ste dužni

26. septembar 2013. 13:16:19 Pročitano 2930 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Uprkos rastu kašnjenja u otplati i broju nenaplativih kredita, banke u Srbiji su fleksibilne kada treba da odobre novi zajam. Bez obzira na to što imate mogućnost da se zadužite i više od polovine plate, u slučaju smanjenja prihoda, banka će vam automatski smanjiti ranije odobreni iznos dozvoljenog minusa.

 

Ono na šta građani treba da obrate pažnju je da banke, iako odobravaju dozvoljen minus i u visini do dve zarade na godinu pa i dve, to ne znači da u slučaju smanjenja prihoda oni taj provobitno odobreni iznos pozajmice mogu da troše.

Banke prate prihode klijenata, i ukoliko se smanjuju zarade, automatski se umanjuju i dozvoljeni minusi. Najčešće se to usklađivanje dešava tromesečno.

Bankama je u interesu da odobre što više kredita, ali kod dozvoljenog minusa bankari reaguju, jer se za minus ne traže veća obezbeđenja, kao kod drugih kredita.

Bez obzira na to što su maksimalni iznosi kredita ograničeni, banke svaki zahtev građana razmatraju pojedinačno, a u cilju što većeg broja odobrenih zajmova koji će redovno biti otplaćeni. U Eurobanci objašnjavaju da svaka banka pored zakonske regulative ima svoju poslovnu politiku kada je u pitanju procena rizika naplate. Koliko će se klijent zadužiti zavisi od njegove kreditne sposobnosti, odnosno odnosa iznosa zaduženosti i visine zarade klijenta.

- Procena se obavlja u zavisnosti da li je zarada vezana za evro ili je isključivo u dinarima. Maksimalna zaduženost za stambeni kredit je 50 odsto od zarade, dok je kod keš i potrošačkih kredita do 40 odsto - objašnjavaju u Hipo Alpe-Adrija banci.

Izvor: Blic.rs

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiŠTETA: Isplatili 304.000 evra zbog kašnjenja radova! Na vrh strane