U leskovačkim marketima su ranije zabeležene i apsurdne situacije, a fotografije su procurele na internet, gde je redovna cena određenog proizvoda znatno manja od akcijske cene.
Ako je za utehu, ni u belom svetu nije ništa bolje. Pre godinu dana, Udruženje potrošača Which? iz Velike Britanije obavilo je veliko istraživanje u kojem su godinu dana pratili cene više od 700.000 proizvoda i utvrdili su da neki supermarketi na akcijama varaju kupce.
Naime, istraživanje je pokazalo da supermarketi mame kupce tobožnjim akcijama i sniženjima, gde zapravo dižu umesto da spuštaju cene proizvoda, piše Dejli mejl.
Manipulisanjem cenama stvaraju iluziju da na akcijama štedite novac. Na primer, supermarket Asda povećao je cenu jedne čaše jogurta „miler“ sa 30 na 61 peni kada je na akciji nudio kupovinu 10 čaša jogurta po ceni od 4 funte. Kad je akcija završena, cenu „miler“ jogurta vratili su na 30 penija.
Kupovina na akcijama može da donese uštedu, ali u isto vreme pokreće i večito pitanje kvaliteta proizvoda koji su na sniženju i toga koliko su nam ti proizvodi stvarno potrebni, a koliko ih kupujemo samo zato što su tog dana nekoliko dinara jeftiniji nego inače. Iskustvo potrošača govori da se na akcijama često nalaze bajati proizvodi, oni blizu isteka roka trajanja, proizvodi sa greškom ili oni koji se, inače, slabo kupuju.
Za poslednjih nekoliko godina promet u maloprodaji pao je za više od 30 odsto. Kako bi sačuvali kupce proizvođači i trgovci trude se da im izađu u susret organizovanjem raznih akcija i sniženja, koja su postala polazna tačka, ako ne i osnova današnjih kupovina. Čak se i u TV reklamama umesto bele tehnike i nameštaja po sniženim cenama sve češće nude svinjski but, krompir i luk. Većina građana primorana je da zbog slabe kupovne moći koristi ta sniženja, ali mnogi u njih i dalje nemaju dovoljno poverenja. Da su u pravu potvrđuju i zaposleni u prodavnicama.
- Najčešće su na sniženjima oni artikli koji se, inače, ne prodaju dovoljno dobro i koje građani u redovnim kupovinama zaobilaze. Ipak, kada su na sniženju oni beleže i do 70 odsto veći promet. Mnoga sniženja su samo navlakuše za potrošače kako bi u hipermarketima pazarili i ono što im uopšte nije potrebno.
Rafovi sa sniženom robom nalaze se razbacani po prodavnici, pa mnogi na putu do njih uzmu još gomilu neplaniranih sitnica koje im potpuno obesmisle pokušaj uštede – objašnjava za Hroniku juga Saša A., radnik u jednom trgovinskom lancu.
Autor: Dragan Marinković
Izvor: hronikajuga.com