Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Uvozno smrznuto meso u prerađevinama

19. april 2013. 12:39:50 Pročitano 3912 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Proizvođači kažu da su zbog nedovoljno domaće sirovine za proizvodnju pašteta, viršli i salama prinuđeni da određene količine nabavljaju u inostranstvu. U Srbiju je u toku 2012. godine uvezeno više od 16.000 tona mesa, što u smrznutom, što u svežem stanju. Podaci Uprave carina pokazuju da je prošle godine u inostranstvu nabavljeno 7.480 tona živinskog mesa, 155 tona junećeg i 8.696 tona svinjskog. Najveći uvoznici su upravo vodeće mesne industrije u našoj zemlji – „Neoplanta”, „Juhor”, „Trlić”, „Matijević”, „Zlatiborac”, „Karneks”...

Time se u temi o kojoj svi nerado govore, a o kojoj je „Potrošač” pisao u više navrata, došlo do podatka o tome ko konkretno uvozi meso u Srbiju (pre svega smrznuto), kao i gde ono završava. Za razliku od prethodnog puta kada smo se bavili ovom temom, dobili smo odgovore gotovo svih proizvođača, a on glasi da – uvozna sirovina završava u prerađevinama od mesa. Na pitanje zbog čega se uvozi meso, njihov odgovor je da nema dovoljno domaćih grla i da su zbog toga primorani da uvoze sirovinu, pa osim domaćeg u proizvodnji prerađevina koriste i uvozno meso. Osim toga, prema podacima (barem zvaničnim) u Srbiju se ne uvozi (barem ne legalnim kanalima) meso iz Južne Amerike. I još nešto, ukoliko se može verovati proizvođačima, u Srbiju se ne uvozi smrznuto meso starije od tri meseca, mada u Nacionalnoj organizaciji potrošača Srbije već dugo izražavaju bojazan da kod nas završava smrznuto meso koje je dugo čuvano u robnim rezervama zapadnoevropskih zemalja.

A da je uvozno meso pod strogom kontrolom i da su svi proizvodi u čijoj se proizvodnji oni koriste potpuno bezopasni, tvrde i u vodećim mesnim industrijama i u Ministarstvu poljoprivrede. Međutim, potrošačima je uvek bila najvažnija informacija da znaju u čijim se tačno proizvodima nalazi uvezeno meso, naročito ukoliko je bilo smrznuto. Sa tabelom koju smo dobili od Uprave carine, to je sada znatno lakše.

Ali, kako je jasno da najveći deo uvezenog mesa završava u prerađevinama, pitali smo Upravu za veterinu Ministarstva poljoprivrede i da li postoji mogućnost da na deklaracijama pašteta, viršli i salama koje su napravljene od uvoznog mesa to bude i navedeno. Njihov odgovor je da trenutno nema inicijativa da se na ambalaži prerađevina od mesa, a koje sadrže uvozno meso, na deklaraciji to i navede, kao i da tako nešto nije izvodljivo.

– Deklaracija na ambalaži prerađevina od mesa sadrži naziv pod kojim se namirnica prodaje, neto količinu, rok upotrebe, uslove čuvanja, seriju, naziv i sedište odnosno adresu proizvođača i subjekta koji namirnicu pakuje, a kod uvoznih namirnica naziv i sedište, odnosno adresu uvoznika, zemlju porekla, zemlju iz koje je namirnica uvezena kao i spisak sastojaka – navode u Upravi za veterinu.

Kako kažu, proizvođač, pre početka proizvodnje i stavljanja proizvoda u promet, mora da ima proizvođačku specifikaciju koja sadrži naziv proizvoda, pripadnost proizvoda grupi ili podgrupi određenoj u skladu sa podelom proizvoda.

– Tu se navode i poreklo sirovine i sastav proizvoda, opis tehnološkog postupka proizvodnje i opis senzornih svojstava, zahtevi kvaliteta proizvoda, rezultati laboratorijskog ispitivanja, datum početka proizvodnog procesa kao i podaci iz deklaracije proizvoda, izrađeni su u skladu sa pravilnikom i posebnim propisom obeležavanja i deklarisanja – rekli su nam u Upravi za veterinu.

Važna je i informacija da je u supermarketima i mesarama kupcima zabranjeno nuditi odmrznuto smrznuto meso kao sveže. Kako su nam još ranije objasnili u Upravi za veterinu, uvezeno smrznuto meso je dozvoljeno ili prodavati kao smrznuto iliodmrzavati i prodavati kao sveže, ali samo ukoliko se tako deklariše i da potrošaču bude jasno da kupuje prethodno odmrznuto, a ne sveže meso.


Šta kažu proizvođači i uvoznici

Redakcija „Potrošača” je vodećim mesnim industrijama, koje su i najveći uvoznici, uputila pitanja – zbog čega uvoze meso i iz kojih zemalja. Da li se ono uvozi kao sveže ili smrznuto i za pravljenje kojih proizvoda se koristi?

JUHOR:

Sirovine se u „Juhoru”, pre svega, nabavljaju na domaćem tržištu. U slučaju nedostatka određene vrste sirovine na domaćem tržištu, ona se nabavlja iz inostranstva u cilju standardizacije tehnološkog postupka proizvodnje i očuvanja kvaliteta proizvoda.

Nedostatak sirovine se prvenstveno ogleda u smanjenom broju grla u stočarstvu, a samim tim i proizvodnje mesa, kada je o svinjskom i goveđem reč. Što se živinskog mesa tiče, nabavka je usredsređena prvenstveno na domaće proizvođače mesa, ali zbog nedovoljnog kapaciteta fabrika za proizvodnju živinskog mesa u Srbiji, deo sirovine se uvozi. Sirovina se uvozi u zamrznutom stanju, sa maksimalnom starošću do tri meseca.

Sve sirovina se nabavljaju prema strogo definisanim specifikacijama koje obuhvataju zahteve kvaliteta i zdravstvene bezbednosti. Nabavljaju se kod najvećih proizvođača  u Evropi u kojima se primenjuju najsavremeniji higijensko sanitarni zahtevi. Sirovina je poreklom iz Holandije, Austrije, Nemačke, Španije, Mađarske i Francuske.

Uvoz sirovine je pod kontrolom Granične veterinarske  inspekcije i  Republičke veterinarske inspekcije u fabrici. Svaka isporuka sirovine se uzorkuje i ispituje u akreditovanim laboratorijama i tek nakon završenih analiza sirovina se može upotrebiti u proizvodnji, o čemu postoji dokumentacija u pogonskoj laboratoriji „Juhora” i Republičkoj veterinarskoj inspekciji. Ova sirovina se isključivo koristi za preradu, odnosno proizvodnju proizvoda od mesa. Pored kontrole državnih organa, fabrika radi svoju ulaznu kontrolu u laboratoriji, radi analize i proveru kvaliteta dobijene sirovine, u skladu sa propisanim procedurama.

„Juhor” se nalazi na listi objekata za izvoz mesa u Evropsku uniju (jedan od četiri objekata iz Srbije) i jedini je iz Srbije koji ima dozvolu za izvoz proizvoda od mesa svinja, goveda i živine.

Ovo znači da se u fabrici strogo poštuju svi najsavremeniji higijensko sanitarni zahtevi i da je proces proizvodnje od ulazne kontrole sirovine i repromaterijala, procesne kontrole i završne kontrole gotovih proizvoda pod stalnim nadzorom kako vrhunskih tehnologa, tako i četvoro stalno prisutnih veterinarskih inspektora u fabrici.

Ovo takođe znači da ako proizvod izvozimo za EU, poreklo sirovine mora biti iz EU ili iz objekata koje imaju dozvolu za izvoz u zemlje EU. Nažalost, u Srbiji je takvih objekata malo. Ovo je jedan od veoma važnih razloga nabavke sirovine sa tržišta EU. Celokupni proizvodni procesi su dokumentovani u skladu sa propisanim procedurama, i kroz sistem sledljivosti za svaki proizvod se zna poreklo sirovine korišćene za njegovu proizvodnju.

PERUTNINA PTUJ:

„Perutnina Ptuj” je međunarodni prehrambeni koncern, koji proizvodi hranu po identičnim principima u okviru četiri integrisana procesa – u Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Po jednakim principima odvija se proizvodnja i u našem povezanom društvu „Perutnina Ptuj Topiko”, koje je nosilac proizvodnje u Srbiji. Prošle godine smo na tržištu Srbije proizveli 11.285 tona i, kao što ste naveli, uvozili 436 tone mesa živine. Uvezeni iznos se odnosi na sveže ćureće meso, koje smo na srpsko tržište uvezli iz vlastitih proizvodnih kapaciteta iz Slovenije, gde je „Perutnina Ptuj” jedini proizvođač ćurećeg mesa. Sveže nesmrznuto ćureće meso je bilo namenjeno direktnoj prodaji na srpskom tržištu, jer je došlo do manjka u bilansu ponude i potražnje. Na taj način smo, kao odgovoran subjekt koji razume potrebe tržišta, potrošačima obezbedili sveže meso najvišeg kvaliteta.

TRLIĆ:

Domaći klaničari i proizvođači mesnih prerađevina su primorani na uvoz sirovina za proizvodnju jer je stočni fond u Srbiji gotovo uništen iz više razloga, a jedan od osnovnih je skupa stočna hrana prouzrokovana sušom i nepostojanjem sistema za navodnjavanje. U slučaju da se sirovina ne uvozi, prehrana stanovništva bi bila prepuštena uvoznicima i preprodavcima (trgovcima) mesom i mesnim prerađevinama.

Sve mesne industrije većeg kapaciteta uvoze meso direktno od proizvođača u inostranstvu ili indirektno od domaćih uvoznika. Mi iz „Zemljoradničke Zadruge Trlić” uvozimo meso isključivo od inostranog proizvođača, za šta imamo uredno dobijene dozvole nadležnog ministarstva, a to može biti i razlog što se kod Uprave carina pojavljujemo kao jedni od najvećih uvoznika.

Meso uvozimo u zavisnosti od naših potreba, žive svinje iz Mađarske ili smrznuto iz isključivo evropskih zemalja. Meso i žive svinje se prema svim propisima uzorkuje od strane nadležne Veterinarske inspekcije koja to radi po službenoj dužnosti. Uzorci se šalju na ispitivanje na Institut za higijenu i tehnologiju mesa i Centar za ispitivanje namirnica koji potvrđuju kvalitet i ispravnost uvezenog mesa.

Uvezeno meso koristimo za pravljenje poluproizvoda koji se kao takvi ne puštaju u promet, već se u sledećem procesu oni termički obrađuju tako da temperatura u centru proizvoda mora da pređe 70 stepeni Celzijusa i kao takva tek predstavlja gotov proizvod spreman za dalju prodaju.

NEOPLANTA:

Gotovo više od dve trećine potreba za sirovinama pokrivamo iz sopstvenih izvora, odnosno sa naše farme, kao i sa domaćeg tržišta. Ipak, tražnja za našim proizvodima premašuje ponudu domaćeg tržišta, pa smo primorani da deo sirovina uvozimo.

Sveže, smrznuto meso uvozimo pretežno iz Holandije, Nemačke, Mađarske i BiH. Naglašavamo da imamo striktne zahteve u pogledu kvaliteta i zastupljenih standarda kod dobavljača, kao i zahteve kvaliteta i bezbednosti sirovina, koje nabavljamo isključivo od proverenih i renomiranih proizvođača koji poseduju sve neophodne svetske standarde kvaliteta.

Ističemo da su sirovine koje uvozimo svežeg roka trajanja, odnosno svinjsko meso je starosti do mesec dana, a živinsko meso uglavnom do sedam dana. Kontrolišu ih državni inspekcijski organi u ovlašćenim laboratorijama po njihovom izboru, a potom i mi u našoj laboratoriji, u skladu sa važećim zakonima.

Te sirovine koristimo za proizvodnju prerađevina. Za svaki proizvod postoji detaljna evidencija o kvalitetu i mikrobiološkoj ispravnosti kako u pogonskim laboratorijama, tako i u eksternim ovlašćenim laboratorijama u kojima su urađene analize prilikom uvoza.

MATIJEVIĆ:

Industrija mesa „Matijević” uvezla je minimalan procenat sveže zamrznutog svinjskog mesa visokog kvaliteta iz Nemačke,isključivo  za prerađevine jerse u letnjem periodu pojavljuje manjak žive stoke na domaćem tržištu, što svakako utiče i na rast cena. Da bismosprečili rast cena u našim maloprodajnim objektima, mi smo prinuđeni da manju količinu svinjskog mesa  uvezemo, kako bismoodržali proizvodnju u kapacitetu koji je potreban da bismozadovoljili potrebe tržišta, kako u pogledukvaliteta,tako i pogleducena.

METRO:

Živinsko meso se uvozi i prodaje smrznuto, a obeleženo je u skladu sa pravilnikom o deklarisanju.

Stefan Despotović

izvor: http://www.politika.rs/rubrike/potrosac/Uvozno-smrznuto-meso-u-preradjevinama.lt.html

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiTačna računica: Koliko koštaju pripreme za Vaskrs i kako uštedeti Na vrh strane